ECHR je utvrdio kršenje zahtjeva članka 8. Konvencije.

Заголовок: ECHR je utvrdio kršenje zahtjeva članka 8. Konvencije. Сведения: 2022-08-02 12:27:18

Presuda ECHR-a od 22.Travnja 2021. u slučaju " F.O. protiv Hrvatske" (prigovor Ninsus 29555/13).

U 2013. godini podnositelju zahtjeva pružena je pomoć u pripremi žalbe. Prigovor je naknadno komunicirala Hrvatska.

U slučaju je uspješno saslušana pritužba na neprimjerenu reakciju hrvatskih vlasti na činjenicu da je učitelj verbalno zlostavljao učenika. U slučaju je počinjeno kršenje zahtjeva članka 8. Konvencije.

 

OKOLNOSTI SLUČAJA

 

Podnositelj zahtjeva, koji je u razdoblju koje se odnosilo na okolnosti slučaja, bio srednjoškolac, pretrpio je nekoliko uvreda od strane svog učitelja matematike(Ninsin. Učitelj je podnositelja zahtjeva, inin, nazvao "kretenom, idiotom, budalom, seljakom". U vezi s tim događajima, podnositelj zahtjeva morao je proći psihološki tretman. Otac podnositelja zahtjeva podnio je pritužbe školi i nekoliko javnih vlasti, uključujući hrvatsko Ministarstvo obrazovanja. Žalbe oca podnositelja zahtjeva dovele su prije svega do razgovora između školskog psihologa, as. i podnositelja zahtjeva i za procjenu situacije od strane Agencije za obrazovanje. Podnositelj zahtjeva također je bezuspješno podnio policijsku prijavu za kazneni postupak u vezi s napadima od strane Ninsus.

Podnositelj zahtjeva bezuspješno se žalio Hrvatskom Ustavnom sudu na napade učitelja u školi i neprimjerenu reakciju hrvatskih vlasti na tu okolnost.

 

PRAVNA PITANJA

 

O poštivanju članka 8. Konvencije.

(a) prihvatljivost žalbe. Europski sud pravde razmotrio je primjenjivost članka 8. Konvencije na ovu žalbu. Mjere koje se poduzimaju u području obrazovanja pod određenim okolnostima mogu utjecati na pravo na poštivanje privatnosti, ali ne svaka radnja ili mjera za koju se može reći da je negativno utjecala na psihološki integritet osobe nužno znači takvo miješanje u konvencijsko pravo (vidi slučaj "Costello-Roberts protiv Ujedinjenog Kraljevstva" (Ninsi-Ninis). (Vidi: presuda Europskog suda pravde u slučaju "Costello-Roberts protiv Ujedinjenog Kraljevstva" (85. ožujka 1993. )). Međutim, društveni stavovi i pravni standardi koji se odnose na primjenu disciplinskih mjera na djecu promijenili su se od donošenja presude u navedenom slučaju, a potreba za zaštitom djece od bilo kojeg oblika nasilja i zlostavljanja bila je u prvom planu. Ovaj pristup se ogleda u brojnim međunarodnim dokumentima i u прецедентной praksi Europskog Suda (vidi, na primjer, slučaj "A, B i C protiv Struje" (A, B and C v. Latvia) (Vidi: Uredba Europskog Suda u predmetu "A, B i C protiv Struje" (A, B and C v. Latvia) od 31. ožujka 2016 godine, prigovor N 30808/11.), "V. K. protiv Ruske Federacije" (V. K. v. Russia) (Vidi: Uredba Europskog Suda u predmetu "V. K. protiv Ruske Federacije" (V. K. v. Russia) od 7. ožujka 2017 godine, prigovor N 68059/13 // Bilten Europskog Suda za ljudska prava. 2017. N 7.), "Vetien i drugi protiv Njemačke" (Ninsin. Ninsin) (vidi: presuda Europskog suda pravde u slučaju "vetien i drugi protiv Njemačke" (Ninsin. Ninsin) od 22. ožujka 2018., pritužbe na ninsin 68125/14, 72204/14. )).

Uvrede od strane A. S. A. N. E. rezultirali su emocionalnim stresom podnositelja zahtjeva, što je utjecalo na njegovo psihološko stanje, dostojanstvo i psihološki integritet. Štoviše, ove su uvrede izgovorene u učionici pred ostalim učenicima i na taj su način mogle poniziti i umanjiti dostojanstvo podnositelja zahtjeva u očima drugih ljudi. Predmetne izjave bile su posebno nepoštene prema podnositelju zahtjeva, a učitelj ih je izrazio kad je imao moć i kontrolu nad podnositeljem zahtjeva. U takvim okolnostima i uzimajući u obzir da je u najboljem interesu podnositelja zahtjeva kao djeteta, u najboljem interesu školskih kolega i djece općenito, da se osigura učinkovita zaštita od bilo kakvog emocionalnog nasilja ili zlostavljanja, žalba na ovaj slučaj razmotrit će se u svjetlu prava na poštivanje privatnosti u smislu članka 8.Konvencije.

Utvrdivši da je članak 8. Konvencije primjenjiv na ovaj slučaj i uzimajući u obzir kontekst slučaja (naime izvještavanje o agresivnom stavu učitelja kada se bilo koja vrsta nasilja, bez obzira na blagi oblik, smatra nedopustivom), Europski sud pravde također je utvrdio da u slučaju nije bilo mjesta za primjenu kriterija male prednosti. Slijedom toga, Europski sud pravde odbacio je prigovor hrvatskih vlasti u tom pogledu.

(Sosin) stvorenje prigovora. Nije bilo sumnje da je žalba koja je rezultirala takvim posljedicama za podnositelja zahtjeva, koju je učitelj priznao u javnoj školi u situaciji u kojoj je podnositelj zahtjeva bio pod njegovom kontrolom, bila uplitanje u njegova prava zajamčena člankom 8. Konvencije (vidi, ninsus, gore spomenuti slučaj "V. K. protiv Ruske Federacije" (ninsus. Trebalo je utvrditi je li ta intervencija opravdana. U izradi takve procjene, Europski sud pravde uzeo je u obzir činjenicu da se podnositelj zahtjeva žalio ne samo na uvredljiv stav učitelja, već i na neuspjeh hrvatskih vlasti da odgovore na odgovarajuće pritužbe podnositelja zahtjeva.

(insin) tvrdnje podnositelja zahtjeva o zlostavljanju od strane učitelja. Iako su prve uvredljive primjedbe koje je iznio Zinsin. Ninsin. prema podnositelju zahtjeva imao je za cilj povećati disciplinu njega i njegovih kolega iz razreda, jer su kasnili na nastavu, sljedeća dva puta svjedočila su isključivo o neopravdanim verbalnim uvredama protiv podnositelja zahtjeva, što je dovelo do njegovog poniženja, omalovažavanja njegovog dostojanstva i ismijavanja. U svakom slučaju, u ovom slučaju ne možete vidjeti izgovore za ponašanje. bio je u posebnom položaju da ima moć nad podnositeljem zahtjeva, što je sugeriralo da njegovi postupci imaju poseban utjecaj na dostojanstvo, dobrobit i psihološki razvoj podnositelja zahtjeva.

Verbalno zlostavljanje nije imalo visok stupanj intenziteta i nije se razvilo u daljnje sustavno ponižavanje. Međutim, od Učitelja se očekivalo da shvati jesu li učinci verbalnih provokacija i uvreda mogu duboko utjecati na učenike, posebno one koji su osjetljiviji. Štoviše, kao učitelj morao je biti svjestan da bilo kakva vrsta nasilja, čak i verbalno zlostavljanje, prema učenicima, koliko god bila mala, nije bila dopuštena u obrazovnom okruženju i da je učitelj dužan komunicirati s učenicima uz odgovarajuće poštivanje njihovog dostojanstva i psihološkog integriteta. Stoga, uzimajući u obzir položaj povjerenja, autoriteta i utjecaja, kao i društvenu odgovornost koju učitelji imaju, nije bilo razloga za toleriranje bilo kojeg oblika zlostavljanja učitelja prema učeniku. Učestalost primjene, težina štete i namjera nisu bili obvezni preduvjeti za utvrđivanje nasilja i zlouporabe položaja u obrazovnom okruženju.

(insin) odgovor hrvatskih vlasti na pritužbe podnositelja zahtjeva o zlostavljanju. Europski sud pravde utvrdio je da su hrvatske vlasti, iako su imale široku diskreciju, trebale poduzeti odgovarajuće zakonodavne, administrativne, socijalne i obrazovne mjere kako bi u svakom trenutku i pod bilo kojim okolnostima bezuvjetno zabranile bilo kakav oblik nasilja ili zlostavljanja djece i, sukladno tome, osigurale da u obrazovnim ustanovama nema tolerancije prema bilo kakvom nasilju ili zlouporabi prava. To se također odnosilo na potrebu da se procesuira kaznenim, građanskim, upravnim i profesionalnim mjerama.

Europski sud u okolnostima ovog slučaja nije smatrao da je uporaba kaznenopravnih mjera presudna za ispunjavanje obveza hrvatskih vlasti u skladu s člankom 8. Konvencije, te je stoga dodatno istražio načine rješavanja žalbi podnositelja zahtjeva putem dostupnih administrativnih i profesionalnih mjera.

Nakon prve žalbe podnositelja zahtjeva višem učitelju na uvrede od strane Ainsin. Ninsin. školska uprava nije poduzela nikakve posebne mjere sve dok otac podnositelja zahtjeva nije poslao pisma raznim javnim vlastima tražeći da se podnositelj zahtjeva zaštiti od daljnjih uvreda u školi. U međuvremenu su se dogodila još dva incidenta koja su uključivala verbalno zlostavljanje podnositelja zahtjeva od strane učitelja.

Školska uprava organizirala je postupak pomirbenih pregovora između podnositelja zahtjeva i Ainsin. Ainsin. tijekom ovog postupka jedina mjera utjecaja na Ainsin. Ainsin. bio je usmeni prijekor školskog psihologa. Nisu donesene nikakve formalne odluke ili mjere u vezi s ponašanjem Nin. Nin., a Ministarstvo obrazovanja nije pokrenulo nijedan relevantan administrativni postupak u vezi s procjenom profesionalne podobnosti Nin. Nin. takav postupak pomirenja stranaka bio je očito neučinkovit. Hrvatske vlasti nisu priznale da suština problema nije bila samo u rješavanju odnosa između podnositelja zahtjeva i Ninsi-a, već u potrebi prepoznavanja i rješavanja problema stvorenog neprihvatljivim ponašanjem Ninsi-a koji je utjecao ne samo na podnositelja zahtjeva, već i na ostale studente. Školska uprava također nije odgovorila na zahtjev podnositelja zahtjeva da ga prebaci u drugi razred ili da imenuje drugog učitelja u njegov razred.

Ministarstvo obrazovanja odgovorilo je samo na poseban zahtjev oca podnositelja zahtjeva. Slučaj je proslijedio agenciji za obrazovanje na nadzor pedagoškog obrazovanja. Međutim, u predmetu nema naznaka da je revizija Ministarstva obrazovanja uključivala poduzimanje bilo kakvih mjera u njegovoj nadležnosti za rješavanje posebnih žalbi podnositelja zahtjeva, poput razgovora s podnositeljem zahtjeva ili poduzimanja odgovarajućih mjera za zaštitu učenika organiziranjem posebnih lekcija s učiteljem ili, ako je prikladno, pokretanjem odgovarajućeg postupka. U kontekstu pedagoške kontrole, Agencija za obrazovanje usredotočila se na način na koji je Ninsus.Ninsus. predavao matematiku u nastavi bez istrage događaja na koje se žalio podnositelj zahtjeva. Nalazi Agencije za obrazovanje bili su upitni s obzirom na izvješća da neki učenici nisu iskreno odgovorili na njegov upitnik zbog straha od negativnih posljedica školske uprave. Štoviše, u svojim nalazima Agencija za obrazovanje predložila je da se problem riješi u raspravi između školske uprave i oca podnositelja zahtjeva. Europski sud ne vidi kako bi te radnje mogle biti odgovarajuća mjera za rješavanje prigovora podnositelja zahtjeva.

Također nisu prikazani podaci da je Ministarstvo obrazovanja ili agencija za obrazovanje pratilo razvoj slučaja podnositelja zahtjeva ili njegov položaj u školi. S tim u vezi, teško je prihvatiti da bi se jedino pismo starijeg učitelja u kojem se tvrdi da je otac podnositelja zahtjeva prijavio nagodbu moglo smatrati dovoljnom reakcijom. Doista, nedostaju podaci da bi otac podnositelja zahtjeva potvrdio sadržaj navedenog pisma. Hrvatskim obrazovnim tijelima trebalo je biti očito da vrsta žalbenog ponašanja i njegov utjecaj na podnositelja zahtjeva zahtijevaju temeljitiju primjenu znanja i resursa za razumijevanje posljedica incidenta i značenja ne pružanja podnositelju odgovarajuće i očekivane potpore u školi.

Slijedom toga, hrvatske vlasti nisu s odgovarajućom pažnjom odgovorile na prigovor podnositelja zahtjeva zbog zlostavljanja u školi.

 

Uredba

 

U slučaju je počinjeno kršenje zahtjeva članka 8. Konvencije (usvojeno s četiri glasa "za" S tri - "protiv").

 

Naknada

 

Na temelju primjene članka 41. Europski sud pravde dodijelio je podnositelju zahtjeva 7.500 eura odštete za moralnu štetu.

 

Добавить комментарий

Код

© 2011-2018 Юридическая помощь в составлении жалоб в Европейский суд по правам человека. Юрист (представитель) ЕСПЧ.